Bol grudne kosti

Infarkt srčanog mišića se odlikuje trajnim odumiranjem njegovog dela usled nagle blokade dopremanja arterijske krvi u određeni deo srčanog mišića najčešće leve komore. Najčešći razlog za njegov nastanak je pucanje tzv. Bol kod infarkta srca može da bude sličan onom kod angine pektoris, ali je najčešće znatno jači i može da traje duže. On ne prolazi pri mirovanju, niti posle uzimanja nitroglicerina pod jezik.

Bol grudne kosti

Može biti udružen sa osećajem lupanja srca, preznojavanjem, mučninom i povraćanjem, vrtoglavicom, omaglicom ili čak kolapsom. Bol koji najverovatnije nije poreklom od srca najčešće je dobro lokalizovan, oštar, probadajući i ponekad je kratkotrajan manje od 15 sekundi. On se pogoršava pri dubokom udahu ili kašlju.

Ovakav bol bolesnik može da pokaže vrhom svog prsta. Prolaps mitralnog zaliska Ovo je relativno često i benigno stanje na zaliscima koji pregrađuju levu srčanu pretkomoru i komoru. Bol se u ovom slučaju javlja u miru, oštar je, ne širi se van mesta javljanja i dužeg je trajanja. Reumatsko oboljenje srčanih zalistaka Mitralna stenoza je suženje pomenutog ušća leve srčane pretkomore u levu komoru. Predstavlja čest problem kod žena i može da prouzrokuje bol u grudnom košu i subjektivni osećaj nedostatka vazduha.

Obolela osoba može da ima pridruženi kašalj sa iskašljavanjem. Slušalicama lekar otkriva posebne tipove srčanih šumova, koji mu pomažu u postavljanju dijagnoze. Konačnu, naravno, postavlja ultrazvučnim pregledom srca. Postoje brojni individualni ili socijalni razlozi koji mogu mlade osobe ženskog pola da uvedu u začarani krug anksioznosti, uzrokujući različite fizičke simptome, koji sa svoje strane dalje dovode do sve veće uznemirenosti.

Depresija može da uzrokuje tzv. Ovaj vid bola u grudima može da bude veoma različit i, čak, da imitira ranije opisani anginozni bol. Ovde je bol dobro lokalizovan, osetljiv na dodir, pogoršava se pri dubokom udahu, ali ne i pri povećanom fizičkom naporu. Postojeći uzrok se može otkriti odgovarajućim ispitivanjima, poput rendgenskog snimanja vratne kičme ili grudnog koša. Uzrok bola usled herpes zoster virusne infekcije se ponekad razjasni tek pošto se pojavi raš na koži.

Jedan od najčešćih uzroka bola iza grudne kosti je ezofagealni refluks, odnosno vraćanje kiselog želudačnog sadržaja u jednjak.

Bol grudne kosti

Bol je najčešće u obliku paljenja, češće se pojavljuje u ležećem položaju i prolazi nakon ustajanja. Češće se javlja posle obilnih i masnih obroka. Poseban oblik ove bolesti se ispoljava spazmom grčom mišića jednjaka.

Osim pobrojanih uzroka, čir na želucu ili dvanaestopalačnom crevu može, takođe, da prouzrokuje bol u donjem delu grudnog koša.

Bol grudne kosti

Plućni uzroci bola u grudima kod mladih žena mogu biti embolija ili infarkt pluća. Oni najčešće nastaju zbog tromboze i zapaljenja dubokih vena nogu ili male karlice, koji mogu da budu posledica primene oralnih kontraceptivnih lekova.

O ovim situacijama dolazi do zapušenja određenog krvnog suda u plućima i prestanka ishrane tog područja. Bol naglo nastaje akutan je, veoma je jak i pacijent je često u kritičnom stanju, koje može i da ugrozi život. Zapaljenje pluća pneumonija može da bude jedan od plućnih uzroka bola u grudima ukoliko je istovremeno zahvaćena i plućna maramica, što se najčešće i dešava.

Pneumotoraks predstavlja prodiranje vazduha u plućnu maramicu, zbog čega nastaje povećanje pritiska u njoj, koji je inače u fiziološkim situacijama negativan. Nastaje zbog pucanja rupture plućnog tkiva i uspostavljanja komunikacije spoljašnjeg vazduha i prostora u plućnoj maramici. Postoje brojni uzroci koji mogu da dovedu do zapaljenja plućne maramice pleuritis, poput različitih mikroorganizama, a obavezno treba misliti i postaviti pravovremenu dijagnozu na tuberkulozu.

Tada se još javlja umereno povišena temperatura, kašalj, malaksalost, gubitak apetita i telesne težine. Ostali kardiovaskularni uzroci a. Verovatni ishemijski bol posledica suženja krvnog suda i nedovoljne ishranjenosti tkiva a1. Aortna stenoza suženje a2. Hipertrofična kardiomiopatija a3. Teška sistemska hipertenzija a4. Teška hipertenzija desne srčane komore a5.

Aortna regurgitacija vraćanje krvi iz aorte u srce a6. Bol neishemijskog porekla b1. Disekcija aorte rascep zida b2. Perikarditis zapaljenje srčane kese b3.

Najčešća oboljenja srca. Slatka priča….

Prolaps mitralne valvue srčanog zaliska između leve pretkomore i komore. Gastrointestinalni a. Spazam grč mišića jednjaka b. Refluks jednjaka vraćanje sadržaja — iz želuca c.

Pucanje zida jednjaka d. Ulkusna bolest. Psihogeni a. Anksioznost b. Olakšavanje bola nakon upotrebe nitroglicerina, govori u prilog kardijalne etiologije bola u grudima.

Najverovatnije se radi o akutniom koronarnom sindromu AKS koji čine nestabilna angina, akutni infarkt miokarda sa i bez ST elevacije ili u manje varijabilnoj i dramatičnoj formi i kod stabilne angine. Bol u grudima je obično iza grudne kosti, pacijenti pokazuju celom šakom a ne jednim prstom, širi se u oba ramena. Jedno istraživanje ukazalo je da su oni kod kojih se bol širio u desno rame, češće imali akutni infarkt, nego oni kod kojih se širio u levo rame 19, Kod žena sa akutnim infarktom miokarda bol se češće širio u vrat, vilicu i među lopatice nego što je bio slučaj kod muškaraca.

Kod zapaljenja srčane kese perikarditisa, miokarditisa, prolapsa mitralne valvule, plućne hipertenzije ili kardiomiopatija. Karakter pleuralnog bola se menja sa repiratornim ciklusom i promenom položaja tela. Pažljivo uzeta anamneza, detaljan fizički pregled i EKG, ehokardiogram i laboratorijske analize olakšavaju diferencijalnu dijagnozu.

Često se preskakanje srca ekstrasistole, češće ventrikularne, osete kao kratak bol u grudima. Bol u grudima se u ovom slučaju karakteriše iznenadanim oštrim, cepajućim, razdirućim bolom, obično se širi u leđa ili trbuh, već prema putu disekcije. Ako je zahvaćena ascendentna aorta, bol može da se širi u vratu, a ako je disekcijom zahvaćeno ušće koronarne arterije, češće desne, može da postoji i bol od disekcije i bol kardijalnog ishemijskog porekla.

Oko petina bolesnika sa disekcijom može da ima sinkopu kratkotrajan gubitak svesti. Bol kod akutnog infarkta miokarda obično počinje postupnije, i tup je po karakteru. Bol u grudima koji je pulmonalnog porekla, je najopasniji ako se javlja zbog plućne embolije, obično je praćen otežanim disanjem.

Kod pneumotoraksa bol u grudima je obično iznanadan, oštar, obično posle kašlja, praćen dispnojom. Karakter pleuralnog bola se menja sa repisratornim ciklusom i promenom položaja tela.

Bolesnik obično leži na strani gde se javlja bol, da bi imobilisao taj hemitoraks, ali nisu retki izuzeci da bolesnici tvrde da ne mogu da legnu na stranu koja ih boli. Pleurodinija je bol pleuralnog porekla, nejasne etiologije. Bolesnici sa ovim bolom obično imaju prethodnu istoriju sličnog bola — često vratnu spondilozu. Bol je kutanog tipa, može se lokalizovati, osetljiv je na dodir, ublažava se masažom. Javlja se u sklopu Herpes zoster infekcije.

Kostohondralne promene, takođe, mogu biti uzrok bola u grudima. Poremećaji jednjaka motilitet, upala sluznice jednjaka — ezofagitis, upala sluznice želuca — gastritis, čir na želucu i duodenuma, hiatus hernija sa refluksnim ezofagitom mogu nekada dati bol u gornjem delu stomaka koji se širi po grudima.

Bolovi takvog tipa mogu se javiti i kod miokardnog infarkta donjeg zida, te je tu diferencijalna dijagnostika veoma značajna. Nekada, bol porekla žučne kesice, jetre ili pankreasa može da imitira bol u grudima. Ovo je naročito važno zato što se kod nekih bolesnika u momentu bola u grudima jave i promene u T talasu, što još više može da zavara u smislu kardijalne ishemijske etiologije.

Bol u grudima kod psihijatrijskih poremećaja, obično se javlja u epizodama paničnih napada, ali može se javiti i kod depresivnih ili anksioznih stanja. Uobičajeno postoji pozitivna istorija za psihijatrijsko oboljenje. Vaše ime obavezno. Vaš email obavezno. Podela anginoznog bola u grudima po klasifikaciji koju je dalo kanadsko Udruženje kardiologa  Canadian Cardiovascular Society, CCS : Klasa I uobičajena fizička aktivnost ne izaziva bol šetnja, penjanje uz stepenice Klasa II mala fizička aktivnost dovodi do bola šetnja po ravnom, penjanje uz stepenice Klasa III lako ograničenje uobičajene aktivnosti dovodi do bola šetnja ili penjanje uz stepenice, hod uzbrdo, bol posle obroka, na hladnoću, vetar, zbog emocionalnih stresova Klasa IV nemogućnost da se izvrši bilo koja fizička aktivnost bez bola bolovi mogu biti prisutni i u miru.