Često, usled, ubrzanog rasta, dolazi do problema sa kolenima kod dece, jer se dešava neusklađen razvoj kostiju, mišića i vezivnih tkiva npr. Tegobe ove vrste se mogu pojaviti veoma rano od godine blizu petine dece širom sveta je obuhvaćeno ovim zdravstvenim fenomenom, ali i u toku najintezivnijeg rasta i sazrevanja godina kod dečaka koji se bave sportom.
Bol je najzastupljeniji u predelu gornjeg dela potkolenice i javlja se kada, u adolescenciji, deca naglo izrastu, ali to nije opšte pravilo koje obuhvata svu decu kod devojčica se ređe javlja. Dolazi do istezanja ligamenta, što dovodi do lokalne upale i pojave bola. Najčešće se radi o benignim stanjima akutnog, samoograničavajućeg toka: bolovi rasta, hipermobilnost, različita ortopedska stanja, sindrom bolnog kolena, prolazna upala kuka i dr.
Ukoliko bol prati otok zgloba, dijapazon patoloških stanja postaje znatno širi. Juvenilni idiopatski artritis je najčešće zapaljensko, reumatsko oboljenje u detinjstvu.
Podrazumeva pojavu artritisa pre navršenog To je heterogena grupa oboljenja, koja se razlikuju u kliničkoj prezentaciji, etiopatogenetskom i prognostičnom smislu. Artritis se sreće i u sklopu različitih patoloških stanja: hematoloških, malignih, infektivnih, endokrinoloških idr. Zglobne tegobe mogu biti deo kliničke slike sistemskih bolesti vezivnog tkiva, uz koje se javljaju i druge vanzglobne manifestacije sistemski eritemski lupus, dermatomiozitis, različiti vaskulitisni sindromi idr.
Bol hroničnog trajanja prisutan je kod fibromialgije, kompleksnog regionalnog bola, koji su sa terapijskog aspekta veoma komplikovana bolna stanja. Pedijatar u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je prvi kome se dete sa MSk bolom javlja. Izuzetno je važno da savlada tehniku pregleda MSk sistema, da poznaje algoritam laboratorijske obrade i metode vizualizacije koje mogu biti od koristi u dijagnostičkom postupku.
Treba da bude upoznat sa diferencijalnom dijagnozom bola, kako da prepozna benigna stanja koja može da reši na primarnom nivou, a kada treba bolesnika uputiti na sekundarni i tercijerni nivo zdravstvene zaštite. Musculoskeletal MSk pain is a common pathological condition which a pediatricians face in everyday practice.
In most cases, those are benign condition: growing pains, hypermobility, various orthopedic conditions, transient hip synovitis, etc. If the pain accompained with swolling, the range of pathological conditions becomes wider. Juvenile idiopathic arthritis JIA is the most common inflammatory, rheumatic disease in childhood, implies the occurrence of arthritis before 16th birthday, inflammation of one or more joints for at least 6 weeks.
The JIA comprises a heterogeneous group of inflammatory disorders, different in clinical presentation, etiopathogenetic and prognostic aspect. Arthritis can be clinical manifestation of other diseases: hematologic, malignant, infectious, endocrinological, and others.
Chronic pain is present in fibromyalgia, complex regional pain syndrome, from a therapeutic point of view, very complicated painfull conditions. Pediatricians in primary health care are the first who face with this pathology. It is necessary to be familiar with MSk system examination, to know laboratory algorithm, as well as the immaging technics, that can be useful in the diagnostic procedure. It is very important to understand differential diagnosis of pain, how to recognize benign conditions that can be solved at the primary level, and when patients should be referred to the secondary and tertiary level of health care.
Simptomi mišićnoskeletnog MSk sistema su relativno česta patološka stanja sa kojima se sreće pedijatar u svakodnevnom ambulantnom radu u primarnoj zdravstvenoj zaštiti PZZ. Bol je normalna senzacija, međutim ukoliko traje, izaziva patnju i u značajnoj meri remeti kvalitet života deteta,ali i cele porodice 1,2. Diferencijalna dijagnoza bolnih stanja u reumatolgija obuhvata širok spektar različitih bolesti. Kod najvećeg broja dece uzrok bola nije inflamacija ili neko drugo, klinički jasno oboljenje koje bi moglo da objasni etiologiju tegoba.
Uzrok MSk bola mogu biti i stanja inflamacijske prirode, pre svega juvenilni idiopatski artritis JIA i širok dijapazon patoloških stanja u čijoj se kliničkoj slici sreće artritis uz druge vanzglobne manifestacije sistemske bolesti vezivnog tkiva, vaskulitisi, inflamatorne bolesti creva, reaktivni artritisi, infektivne bolesti, periodična febrilna stanja i dr. Mada se znatno ređe sreću kod dece, u diferencijalnoj dijagnozi treba isključiti maligne bolesti, pre svega leukoze, limfome i druge tumore kostiju i zglobova.
Hronični MSk bol podrazumeva bol koji je lokalizovan u kostima, zglobovima i tkivima koji traje duže od 3 meseca. Tallen i sar. U daljem tekstu dat je kratak pregled najčešćih patoloških stanja MSk bola koji se sreću u pedijatrijskoj ambulanti.
Najčšeći uzrok neinflmatornog MSk bola u detinjstvu su "bolovi rasta", koji često veoma uznemire roditelje. Uglavnom se javljaju kod dece uzrasta godina, obično prolaze tokom kasnog detinjstva.
Prevalencija se kreće od 2. Bolove rasta definiše specifična klinička slika, te je Peterson predložio dijagnostičke kriterijume: bol intermitentnog tipa koji se obično javlja jednom ili dva puta nedeljno, kasno popodne ili tokom noći u intrevalima od par dana.
Bol ne zahvata zglobove, lokalizovan obično u potkolenicama, butinama ili poplitelnoj jami, skoro uvek bilateralan zbog čega se dete budi iz sna i plače 7. Tipično je da se dete nakon buđenja dobro oseća, nema funkcijskog deficita i znaci inflamacije su odsutni.
Postoje razlitite teorije o etiologiji: nizak prag bola kod predisponirane dece, smanjena snaga koštanog tkiva, poremećena vaskularna perfuzija kosti slično migreni, deficijencija vitamina D i dr.
Vehapoglu i sar. Nakon suplementacije tokom 3 meseca intenzitet bola se smanjio 8. Nađena je i poveznaost sa porodičnim okruženjem, koje zbog psihološkog distresa posebno majke podstiče pojavu bola u nogama kod deteta. Brojne studije su se bavile ovim patološkim stanjem koje je benigno, samoograničavajućeg toka, ali do sada nije razjašnjen patofiziološki mehanizam nastanka bolova rasta. Dijagnoza se postavlja na osnovu tipične anamneze, urednog kliničkog nalaza, te najčešće nije potrebno dete izlagati dodatnim dijagnositčkim procedurama.
Ova dva entiteta su najčešći uzrok hramanja kod dece i po pravilu se decanajpre upućuju ortopedu. Uzrok ovog stanjanije poznat, ali se kao okidač navodi respiratorna infekcija blažeg toka koja obično prethodi tegobama. Karakterističan je bol u preponi uz hramanje, koji nastaje naglo kod prethodno potpuno zdravog deteta, bez podataka o traumi.
Fizikalnim pregledom se konstatujubolni i ograničeni pokreti u jednom, ređe u oba zgloba, posebno fleksija i interna rotacijakoji su prvi pokazatelji afekcije koksofemoralnih zglobova.
Radiološki nalaz i laboratorijske analize su u granicama normale. Najbrži i najjednostavniji način postavljanja dijagnoze je ultrasonografija sa karakterističnim nalazom distenzije zglobne kapsule kao posledica izliva u zglobnom prostoru. Legg-Calve-Perthes-ova bolest je poznata duže od godina, ali je etiologija još uvek nepoznata.
U osnovi ovog patološkog stanja koje se najčešće javlja ko.
PMID: ;