Bol u kostima sake

Iako je često bol u zglobovima prstiju uzrokovan problemima u samom zglobu, takođe može nastati u tetivi, nervima ili samoj koži koja prekriva zglobove prstiju. Svakako da je najčešći uzrok bola u ovim sitnim ali brojnim zglobovima artritis. Među artritisima se posebno izdvaja reumatoidni artritis. Reumatoidni artritis kada se javi ranije, uglavnom teži da zahvati manje zglobove. Kako bolest napreduje, ona utiče na kolena, članke, kukove, laktove i ramena.

Pored toga što se javlja bol,otok,povišena lokalna temperatura u prstima šake može doći i do ograničenja pokretljivosti — tada je prst fiksiran u jednoj tački i ne može da se savija i opruža.

Uporedo sa tim, dolazi do primicanja svih prstiju ka malom prstu i da na taj način dođe i do deformiteta tetiva. Pored reumatoidnog artritisa, degenerativni procesi su takođe česti. Najčešći simptomi koji se javljaju su pored bola, i ukočenost zgloba.

Osteoartritis nastaje kao posledica degenerativnih promena u hrskavici, zglobnoj čauri i zglobnim vezama, a kao primarni uzrok se navodi istrošenost i prevelika upotreba zgloba, zbog toga osteoartritis uglavnom nastaje kod osoba starijeg životnog doba. Ukoliko osteoartritis zahvati veliki broj zglobova šake i ruke, onda se to naziva poliartroza.

Nakon reumatoidnog artritisa i artroze, i giht je jedan od čestih uzroka bola u zglobovima prstiju. To je česta i složena upala zgloba koja može da zahvati bilo koju osobu. Odlikuje se iznenadnim, teškim napadima bola, oticanja, crvenila i osetljivosti u zglobovima. Najčešće zahvata zglob nožnog palca,češće kod muškaraca. Napad gihta može da se pojavi iznenada u toku noći pri čemu osoba ima utisak da je njen palac u plamenu.

Oštećeni zglob je vruć, natečen i toliko osetljiv da čak i težina lista na njemu može izgledati nepodnošljivo. Povrede koje narušavaju izgled i funkciju zgloba prstiju se često viđaju kod odbojkaša, košarkaša ili prilikom nezgodnog pada.

Ako povreda nije ozbiljna, najčešće prolazi sama od sebe. Vršenjem aktivnosti koje se ponavljaju prstima takođe možete izazvati ovu tegobu. Ranija anamneza i obiteljska anamneza trebaju otkriti poznate reumatske bolesti i druge poremećaje koji mogu izazvati simptome sa strane zglobova vidi Tablicu 1. Pregledom glave, vrata i kože treba uočiti znakove konjunktivitisa, iritisa, promjena na sluznicama, poremećaja nosa i sinusa, povećanje limfnih čvorova, ekhimoze, kožne vrijedove, psorijatične plakove, purpuru ili osip na licu.

Kardiopulmonalnim pregledom treba uočiti znakove akutne upale ili serozitisa npr. Pretragom spolovila treba uočiti iscjedak, vrijedove ili druge nalaze koji ukazuju na spolnu bolest. Pregledom mišićnokoštanog sustava treba pronaći bolne točke povezane s fibromialgijom.

Pregled zglobova započinje traženjem deformacija, crvenila, edema ili izljeva, nakon čega se palpacijom procjenjuje bol i postojanje krepitacija uz utvrđivanje aktivnog i pasivnog opsega pokreta. Pri utvrđivanju neupadljivijih promjena često pomaže uspoređivanje sa suprotnim, nezahvaćenim zglobom.

Pregledom treba uočiti jesu li zglobovi zahvaćeni simetrično. Periartikularna tkiva treba pregledati u potrazi za neupadljivim, mekanim edemom na mjestu burze burzitis, bolnim točkama na mjestu hvatišta tetiva tendinitis i bolnim točkama iznad tetiva uz nalaz sitnih krepitacija tenosinovitis.

Prilikom početne procjene je važno potječe li bol iz zglobova, kralježnice ili oboje, ili iz drugih tkiva, poput kostiju, burza, mišića, drugih mekih tkiva ili živaca vidi Tablicu 2. Bol koja se pojačava kod aktivnih a ne kod pasivnih pokreta može ukazivati na tendinitis ili burzitis; intraartikularna upala obično jako ograničava izvođenje kako aktivnih, tako i pasivnih pokreta.

Bol ili edem s jedne strane zgloba, ili izvan zglobne linije ukazuje na izvanzglobno porijeklo npr. Zahvaćanje distalnog interfalangealnog zgloba uz udubljenja nokta i blago asimetrično zahvaćanje drugih zglobova.

Zašto se javljaju bolovi u zglobovima? • Atlas Opšta Bolnica

Zahvaćanje proksimalnih i distalnih interfalangealnih i ponekad 1. Bol koja je difuzna i čiji je opis nedosljedan ili nejasan može potjecati od fibromialgije ili funkcionalnih poremećaja. Kod zahvaćanja zglobova, kralježnice ili oboje, može pomoći uočavanje razlike između upalnih i neupalnih poremećaja.

Klinički nalazi jake jutarnje ukočenosti, netraumatskog edema zgloba ili mršavljenja ukazuju na upalu, no pretrage su često korisne. Bol u leđima uz artritis ukazuje na ankilozirajući spondilitis, reaktivni ili psorijatični artritis ili fibromialgiju. U većine bolesnika s novonastalim izljevom je obavezno učiniti artrocentezu, kako bi se isključilo infekciju i artropatiju uslijed odlaganja kristala, kao i razlikovalo upalne od neupalnih procesa.

Za otkrivanje specifičnih poremećaja mogu biti potrebne druge pretrage vidi Tablicu 1. Ako klinički nije moguće postaviti specifičnu dijagnozu, a ako pri tome može pomoći otkrivanje radi li se o upali, može se odrediti SE i C reaktivni protein. Niska SE ukazuje na malu vjerojatnost upalnih uzroka npr. Povišene vrijednosti govore više u prilog upale, ali su jako nespecifične, osobito u starijih osoba.

Kada se misli kako se vjerojatno radi o sistemskoj bolesti, pri postavljenju dijagnoze mogu pomoći nalazi seroloških pretraga na antinuklearna protutijela, dvostruku uzvojnicu DNK dsDNK, reumatoidni faktor, anticiklički citrulinirani peptid i antineutrofilna citoplazmatska protutijela.

Liječi se osnovna bolest. Kod sistemske bolesti, ovisno o dijagnozi, može biti potrebno liječenje imunosupresivima ili antibioticima. Bol bez upale je bezopasnije liječiti paracetamolom. Ponekad se bol ublažava imobilizacijom zgloba pomoću udlage ili omče.

Grijanje može opustiti mišićni spazam u okolini zgloba a hlađenje može kod upalnih bolesti djelovati analgetički. U slučajevima kroničnog artritisa, preporučuje se trajna tjelesna aktivnost. Osteoartritis je daleko najčešći uzrok artritisa u starijih osoba. Budući da paraneoplastični sindromi također mogu uzrokovati upalni poliartritis, u starijih osoba u kojih se sumnja na novonastali RA treba razmotriti mogućnost zloćudne bolesti.

MSD priručnici.

Bol u kostima sake

Za pacijente MSD medicinski priručnik za pacijente. Bol može zahvatiti isključivo jedan zglob monoartikularna bol ili više poliartikularna, može biti simetrična u obje ruke ili asimetrična u samo jednoj ruci.

Najčešći uzrok boli u zglobu prstiju koji je upalnog podrijetla i može biti vrlo bolan. Nema poznatog čimbenika koji ga pokreće jer može nastati i nakon ozljede, ali i u prethodno potpuno zdravoj ruci.

Obično se razvije na bazi palca, najdaljem distalni ili srednjem proksimalni zglobu prsta. Više o osteoartritisu pročitajte ovdje. Autoimuna bolest zglobova čitavog tijela, ali najčešće zahvaća ručni zglob i prste te njihove tetive. Za razliku od osteoartritisa, reumatoidni artritis češće se razvije na prvom zglobu prsta metakarpofalangealni te ručnom zglobu.

Više o reumatoidnom artritisu pročitajte ovdje. Bilo kakva ozljeda poput iščašenja ili loma prsta daje simptome boli u obližnjem zglobu. Upala tetiva koje spajaju kosti šake s pridruženim mišićima i inače pomaže kretnji prstiju, može uzrokovati bol oko zgloba. Više o tendinitisu pročitajte ovdje.