Bol u kukovima i ramenima

Ali u mnogim slučajevima uzrok nikada nije utvrđen.

Bol u kukovima i ramenima

Ako se bolovi u kuku nisu smanjili nakon dvije sedmice, trebali biste posjetiti svog fizijatra. Fizijatar će vas pitati o vašem bolu, kada se bol u kuku javlja i pri kojim pokretima se pogoršava. Pitat će kako su počeli vaši simptomi, kako utiču na vaše svakodnevne aktivnosti i boli li vas noću. Da li vas boli kada savijate kuk prilikom penjanja i silaženja niz stepenice ili kada oblačite čarape? Često su ovo znaci problema s kukovima. Doktor fizijatar će prilikom fizikalnog pregleda ispitat vaše kukove kako bi utvrdio koliki je obim pokreta u kukovima, a to će obično pružiti dovoljno informacija za planiranje vašeg liječenja.

Ponekad su potrebni i druge dijagnostičke procedure kako bi se postavila tačna dijagnoza kod bola u kuku. Dijagnostičke procedure koje će zatražiti vaš fizijatar mogu biti . Rentgenski snimak je često najbolja dijagnostička procedura koja pomaže ortopedu i fizijatru da otkriju šta nije u redu s vašim kukom jer pokazuju stanje kostiju.

Oni također mogu pokazati probleme u karlici što bi moglo objasniti vašu bol u kuku. Rtg snimci nisu toliko korisni za gledanje mekih tkiva oko zgloba.

CT kompjutorizirana tomografija često može biti vrlo korisna za postavljanje dijagnoze ako zglob kuka ima neobičan oblik na prethodno učinjenom Rtg snimku. CT snimke koriste se rendgenskim zracima da bi se prikazali dijelovi ili slojeviti presjeci kuka, koje računar zatim sastavlja kako bi smo dobili 3D sliku kuka.

MRI magnetska rezonancija skeniranje koristi elektromagnetne talase za izgradnju slike koja pokazuje što se događa s mekim tkivom, poput mišića i tetiva, unutar vašeg kuka i pomaže pri otkrivanju uzroka bolova u kuku.

MRI kuka je posebno koristan za dijagnostikovanje bolnog stanja avaskularne nekroze, koja smanjuje protok krvi do krajeva kosti, uzrokujući njihovo propadanje tj.

nekrozu kosti. Ako vaš fizijatar misli da je vaš bol u kuku uzrokovan infekcijom ili reumatoidnim artritisom, krvne pretrage često mogu pomoći u identifikaciji uzroka problema. Vaš će fizijatar preporučiti fizikalnu terapiju za bol u kuku na osnovu vaše dijagnoze.

Uzroci bola u kukovima: Ove simptome ne smete da ignorišete!

Fizioterapeut će vas naučiti vježbati, i naučiće vas važnosti povećanja ukupne dnevne tjelesne aktivnosti te kako zaštititi zglob kuka tokom hodanja, sjedenja, penjanja stepenicama, stajanja, nošenja tereta i kako ležati i spavati u krevetu. Fizikalni pregled će otkriti sve vaše specifične fizičke probleme koji su povezani sa bolom u kuka, poput gubitka pokreta, slabosti mišića ili problema s ravnotežom.

Više o fizikalnoj terapiji i fizikalnom pregledu možete pročitati ovdje, gdje možete i zakazati vaš termin kod fizijatra. Rješavanje problema u okolnim dijelovima tijela, poput kičme i donjih ekstremiteta tj. nogu, važno je za liječenjen bola u kuku. U slučaju da imate bolove u donjem dijelu leđa i zanima vas kako da ih se riješite — pisali smo i o tome na našem blogu.

Ruke i ramena sastavljeni su od različitih tipova mišića, tetiva, ligamenata i zglobova.

Tekst možete pročitati ovdje. Bol u kuku može se smanjiti jednostavnim, sigurnim i učinkovitim tjelesnim aktivnostima poput hodanja, vožnje biciklom ili plivanja.

Iako tjelesna aktivnost može odgoditi nastanak invalidnosti zbog problema u kuku, ljudi najčešće izbjegavaju biti fizički aktivni zbog boli i ukočenosti koju osjećaju, zbunjenosti oko toga koliko i koju vježbu trebaju raditi i ne znajući kada će vidjeti korist.

Vaš će vas fizioterapeut moći voditi u učenju ličnog programa vježbanja koji će vam pomoći smanjiti bol u kuku i ukočenost. Vaš fizioterapeut može koristiti različite vrste fizikalne terapije za kontrolu i smanjenje vaše boli, uključujući led, električnu stimulaciju Compex tens, Interferentnu struju, galvanizaciju, diadinamske struje, laser, radiofrekvenu Tecar terapiju, vježbe i manualne terapeutske tehnike Syriax ili Muligan za bolju mobilizaciju zglobova i mobilizacije mekih tkiva.

Važno je biti aktivan — trebali biste pokušati svakodnevno raditi vježbe koje su vama preporučene. Ponovite svaku vježbu između 5—10 puta i pokušajte izvoditi cijeli niz vježbi puta dnevno. Započnite s vježbanjem polako i povećavajte broj ponavljanja vremenom. Ne zaboravite nastaviti čak i kada nemate bol u kuku da bi se spriječio povratak simptoma. Također je dobra ideja pokušati povećati opštu kondiciju redovnim hodanjem ili plivanjem, to će ojačati cijelo tijelo — što pomaže podršku kukovima.

Takođe redovnim vježbanjem možete poboljšati vaše opšte zdravlje, kondiciju i izgled. Preporučit ću vam jednostavne vježbe istezanja, jačanja i stabilizacije u kuku. Važno je ne pretjerati sa vježbanjem ako vas boli. Normalno je osjećati bol u mišićima nakon vježbanja, ali trebali biste prestati i potražiti savjet fizijatra ili fizioterapeuta ako imate bolove u zglobovima koji traju više od nekoliko dana.

Ako ste imali o.