Bol u vratu i ledjima

Bol u vratu predstavlja glavni simptom grupe oboljenja koja se zove cervikalni sindrom. Lokalizovan je u predelu zadnje strane vrata, gde se nalaze mišići vrata. Posledica je napetosti mišića i nadražaja ili oštećenja nerava. Može da se širi ka ramenima, u ruke, prema sredogruđu, potiljku ili u gornji deo leđa. Pokreti u vratu pogoršavaju bol i zato su često ograničeni. Uzrok ovih tegoba najčešće je razvoj degenerativnih promena vratnog kičmenog stuba. Degenerativne promene su proces koji zahvata ceo kičmeni stub, tako da bol u vratu  prati i bol u krsnom delu leđa.

Često je uzrok bola u vratu slabost mišića vrata i upala mišića koja nastaje nakon većeg opterećenja mišića vrata. Uzrok pojave bola u vratu mogu biti i učestale male povrede vrata mikrotraume ili veće povrede vrata. Bol u vratu praćen je preosetljivošću mišića vrata na dodir. Dodirom palpacijom mišića vrata mogu se opipati bolna mesta, takozvane miogeloze, koja mogu biti ograničena na manji deo jednog mišića ili u više mišića.

Učestalost bola u vratu i cervikalnog sindroma se povećava s godinama života. Bolovi su najčešće hronični, skoro svakodnevni, sa pogoršanjima pri nekim provokativnim faktorima. Ovaj postupak se može ponavljati nekoliko puta tijekom prvih 24 h.

Grijanje, pomoću toplog obloga, se može poduzimati u jednakom vremenskom trajanju. Budući da koža leđa može biti neosjetljiva na toplinu, topli oblozi se moraju primjenjivati pažljivo, da ne bi došlo do opeklina. Bolesnicima se ne savjetuje primjena toplih obloga tijekom noći, kako bi se izbjeglo dugotrajno izlaganje zbog spavanja s oblogom na leđima.

Nakon akutnog razdoblja se mišićni spazam može ublažiti dijatermijom. Primjena mišićnih relaksansa npr. Povoljne učinke ovih lijekova treba odvagnuti naprama njihovih neželjenih učinaka, osobito na SŽS, posebice u starijih bolesnika, u kojih mogu imati jače sedativne učinke. Premda je za ublažavanje tegoba ponekad potrebno početno kratkotrajno npr.

Bolesnicima s izraženim tortikolisom može pomoći nošenje ovratnika i spavanje na oblikovanom jastuku, sve dok se bol ne ublaži i dok ne mogu sudjelovati u rehabilitaciji. Ručna manipulacija kralježnicom može pomoći pri ublažavanju boli uzrokovane mišićnim spazmom uslijed akutne ozljede vrata ili leđa; međutim, neki oblici manipulacije mogu biti opasni za bolesnike s promjenama diska ili osteoporozom.

Kad se akutna bol smanji toliko da je kretanje moguće, započinje se s rehabilitacijom. Stabilizacija kralježnice obuhvaća vježbe za jačanje trbušnih i donjih leđnih mišića uz naputke o položaju tijela tijekom rada; cilj je jačanje potpornih struktura leđa i smanjenje vjerojatnosti da promjene postanu kronične ili da recidiviraju. Kliničari trebaju uvjeriti bolesnike s akutnom nespecifičnom mišićnokoštanom boli u leđima kako je prognoza dobra a tjelesna aktivnost i tjelovježba bezopasni, čak i kad uzrokuju određenu neugodu.

Kliničari trebaju biti podrobni, ljubazni, odlučni i ne smiju osuđivati bolesnika. Ako depresija ili korištenje okolnosti bolesti potraju nekoliko mjeseci, u obzir dolazi psihološka obrada. U starijih bolesnika s netraumatskom boli u donjem dijelu leđa, čak i ako nema tjelesnih znakova koji bi ukazivali na dijagnozu, u obzir dolazi aneurizma abdominalne aorte koju se otkriva CTom i ultrazvukom.

U starijih bolesnika npr. MSD priručnici. Za pacijente MSD medicinski priručnik za pacijente. Simptomi MSD priručnik simptoma bolesti. Simptomi bolesti. Bol u vratu i leđima Bol u vratu i leđima je među najčešćim razlozima odlaska liječniku. Patofiziologija Ovisno o uzroku, bol u vratu ili leđima mogu pratiti i neurološki simptomi. Etiologija U većini slučajeva bol u vratu i leđima posljedica je poremećaja kralježnice.

Ozbiljni rijetki uzroci: Ozbiljne uzroke može biti potrebno pravovremeno liječiti kako bi se spriječila invalidnost ili smrt. Obrada Budući da su uzroci često multifaktorski, u mnogih bolesnika nije moguće postaviti konačnu dijagnozu. Međutim, ako je moguće, kliničari trebaju utvrditi: Je li uzrok boli vertebralni ili ekstravertebralni Predstavlja li uzrok ozbiljni poremećaj ANAMNEZA Sadašnja anamneza treba sadržavati podatke o kvaliteti, početku, trajanju, jačini, lokalizaciji, širenju i vremenskoj pojavi boli, kao i o čimbenicima koji na nju utječu, poput odmaranja, aktivnosti, promjena položaja tijela, hodanja i doba dana npr.

Pregled kralježnice: Na vratu i leđima se traže vidljive deformacije, područja crvenila ili vezikularnog osipa. Neurološki pregled: Ispituju se snaga i duboki tetivni refleksi. Bol u vratu. Bol u vratu udružen sa radikulopatijom. O NAMA. Ponedeljak- Subota Kneza Miloša 19, I sprat, Beograd. Dr Ivica Jeremić. Profesionalno iskustvo. Operacijama se pribegava u sl.