Kukovi bol

Ovo stanje je često zbog previše vježbanja. Ovo stanje može biti vrlo bolno, ali obično tetiva se oporavi u roku od nekoliko dana. Najčešći uzrok dugotrajne boli u kuku je artritis. Artritis može uzrokovati bolove, ukočene i osjetljive zglobove i poteškoće u hodanju. Postoje razne vrste artritisa. Drugi mogući uzrok bola u kuku je trohanterični bursitis. Ovo se stanje događa kada se upali bursa, koja predstavlja vrećicu napunjenu tekućinom u blizini zgloba kuka.

Brojni su uzroci koji dovode do trohanteričnog bursitisa, uključujući povredu kuka, prekomjernu upotrebu zglobova ili probleme s držanjem tijela. Ostala stanja poput reumatoidnog artritisa također mogu biti uzroci bolova u kuku. Ovo je stanje mnogo češće kod žena nego kod muškaraca. Prelomi kuka česti su kod starijih odraslih osoba i onih koji imaju osteoporozu.

Osteoporoza predstavlja gubitak koštane mase kosti kada kosti postanu krte i lomljive. Prelomi kuka uzrokuju vrlo iznenadne, jake bolove u kuku i zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.

Bol u kuku | Reumatologija-dr Ivica Jeremić

Postoje komplikacije koje mogu nastati zbog preloma kuka, poput stvaranja krvnog ugruška tromba u venama nogu. Prelom kuka obično zahtijeva hirurški zahvat. Nakon ove operacije neophodna je fizikalna terapija da biste se oporavili. Postoje i druga, rjeđa stanja koja mogu uzrokovati bolove u kuku.

To uključuje sindrom pucketanja kuka i osteonekrozu ili avaskularnu nekrozu. Sindrom pucketanja kuka, koji se najčešće javlja kod plesača ili sportista, karakteriše se pucketanjem u kuku prilikom određenog pokreta u kuku. Ovo pucketanje može se dogoditi kada npr. Stanje je obično bezbolno, ali u nekim slučajevima može uzrokovati bol. Pucketanje kuka s boli obično je znak kidanja hrskavice ili fragmenata hrskavice u kuku.

Osteonekroza ili avaskularna nekroza javlja se kada krv ne dolazi do kostiju zglobova kuka, bilo privremeno ili trajno.

To može dovesti do gubitka potporne kosti. U ovom je stanju hrskavica u početku normalna, ali će se vremenom urušavati kako napreduje. Na kraju, najčešće dolazi do preloma kosti ili kidanja malih dijelova fragmenata kosti što uzrokuje bol u kuku. Nije uvijek jasno što uzrokuje osteonekrozu. Povreda zglobova, jaka upotreba steroidnih lijekova ili alkohola i liječenje raka mogu dovesti u veći rizik za ovo stanje osteonekroze. Ali u mnogim slučajevima uzrok nikada nije utvrđen.

Ako se bolovi u kuku nisu smanjili nakon dvije sedmice, trebali biste posjetiti svog fizijatra. Fizijatar će vas pitati o vašem bolu, kada se bol u kuku javlja i pri kojim pokretima se pogoršava. Pitat će kako su počeli vaši simptomi, kako utiču na vaše svakodnevne aktivnosti i boli li vas noću.

Da li vas boli kada savijate kuk prilikom penjanja i silaženja niz stepenice ili kada oblačite čarape? Često su ovo znaci  problema s kukovima. Doktor fizijatar će prilikom fizikalnog pregleda ispitat vaše kukove kako bi utvrdio koliki je obim pokreta u kukovima, a to će obično pružiti dovoljno informacija za planiranje vašeg liječenja.

Ponekad su potrebni i druge dijagnostičke procedure kako bi se postavila tačna dijagnoza kod bola u kuku. Dijagnostičke procedure koje će zatražiti vaš fizijatar mogu biti . Rentgenski snimak je često najbolja dijagnostička procedura koja pomaže ortopedu i fizijatru da otkriju šta nije u redu s vašim kukom jer pokazuju stanje kostiju. Oni također mogu pokazati probleme u karlici što bi moglo objasniti vašu bol u kuku.

Bolna stanja i ozljede zdjelice i kukova | Poliklinika Scipion

Rtg snimci nisu toliko korisni za gledanje mekih tkiva oko zgloba. CT kompjutorizirana tomografija često može biti vrlo korisna za postavljanje dijagnoze ako zglob kuka ima neobičan oblik na prethodno učinjenom Rtg snimku. CT snimke koriste se rendgenskim zracima da bi se prikazali dijelovi ili slojeviti presjeci kuka, koje računar zatim sastavlja kako bi smo dobili 3D sliku kuka.

MRI magnetska rezonancija skeniranje koristi elektromagnetne talase za izgradnju slike koja pokazuje što se događa s mekim tkivom, poput mišića i tetiva, unutar vašeg kuka i pomaže pri otkrivanju uzroka bolova u kuku. MRI kuka je posebno koristan za dijagnostikovanje bolnog stanja avaskularne nekroze, koja smanjuje protok krvi do krajeva kosti, uzrokujući njihovo propadanje tj. Ako vaš fizijatar misli da je vaš bol u kuku uzrokovan infekcijom ili reumatoidnim artritisom, krvne pretrage često mogu pomoći u identifikaciji uzroka problema.

Vaš će fizijatar preporučiti fizikalnu terapiju za bol u kuku na osnovu vaše dijagnoze. Fizioterapeut će vas naučiti vježbati, i naučiće vas važnosti povećanja ukupne dnevne tjelesne aktivnosti te kako zaštititi zglob kuka tokom hodanja, sjedenja, penjanja stepenicama, stajanja, nošenja tereta i kako ležati i spavati u krevetu.

Fizikalni pregled će otkriti sve vaše specifične fizičke probleme koji su povezani sa bolom u kuka, poput gubitka pokreta, slabosti mišića ili problema s ravnotežom. Više o fizikalnoj terapiji i fizikalnom pregledu možete pročitati ovdje, gdje možete i zakazati vaš termin kod fizijatra. Rješavanje problema u okolnim dijelovima tijela, poput kičme i donjih ekstremiteta tj.

U slučaju da imate bolove u donjem dijelu leđa i zanima vas kako da ih se riješite — pisali smo i o tome na našem blogu. Tekst možete pročitati ovdje. Bol u kuku može se smanjiti jednostavnim, sigurnim i učinkovitim tjelesnim aktivnostima poput hodanja, vožnje biciklom ili plivanja.

Iako tjelesna aktivnost može odgoditi nastanak invalidnosti zbog problema u kuku, ljudi najčešće izbjegavaju biti fizički aktivni zbog boli i ukočenosti koju osjećaju, zbunjenosti oko toga koliko i koju vježbu trebaju raditi i ne znajući kada će vidjeti korist. Vaš će vas fizioterapeut moći voditi u učenju ličnog programa vježbanja koji će vam pomoći smanjiti bol u kuku i ukočenost.

Vaš fizioterapeut može koristiti različite vrste fizikalne terapije za kontrolu i smanjenje vaše boli, uključujući led,  električnu stimulaciju Compex tens, Interferentnu struju, galvanizaciju, diadinamske struje, laser, radiofrekvenu Tecar terapiju, vježbe i manualne terapeutske tehnike Syriax ili Muligan za bolju mobilizaciju zglobova i mobilizacije mekih tkiva.

Važno je biti aktivan — trebali biste pokušati svakodnevno raditi vježbe koje su vama preporučene. Ponovite svaku vježbu između 5—10 puta i pokušajte izvoditi cijeli niz vježbi puta dnevno. Započnite s vježbanjem polako i povećavajte broj ponavljanja vremenom. Ne zaboravite nastaviti čak i kada nemate bol u kuku da bi se spriječio povratak simptoma.

Također je dobra ideja pokušati povećati opštu kondiciju redovnim hodanjem ili plivanjem, to će ojačati cijelo tijelo — što pomaže podršku kukovima. Takođe redovnim vježbanjem možete poboljšati vaše opšte zdravlje, kondiciju i izgled. Preporučit ću vam jednostavne vježbe istezanja, jačanja i stabilizacije u kuku. Važno je ne pretjerati sa vježbanjem ako vas boli. Mnogo ljudi se 転ali na bolove kuka i nogu, a posebno su to stariji ljudi, gde je ova vrsta bola veoma ・esta.

P.