Apofizarni zglobovi

Kondrociti podliježu apoptozi. Kad je hrskavica jednom razorena, izložena kost postaje kompaktnija i sklerotična.

Artroza napada sva zglobna tkiva. Supkondralna kost se prvo stvrdnjava, potom bude podložna infarciranju, da bi kasnije postala porozna s pojavom supkondralnih cista. Pokušaji reparacije uzrokuju supkondralnu sklerozu i osteofite na rubovima zgloba, ne bi li ga stabilizirali. Sinovija buja uz znakove upale i stvaranje manje viskoznog izljeva. Podražaj periartikularnih tetiva i ligamenata izaziva tendinitis i kontrakture.

Kako se smanjuje pokretljivost zgloba, tako slabe i okolni, potporni mišići. Menisci pucaju i skloni su drobljenju. Spondiloza artroza kralježnice na razini kralježaka dovodi do zadebljanja i proliferacije stražnih longitudinalnih ligamenata sa stvaranjem poprečnih pregrada koje pritiskaju prednje dijelove kralježnične moždine, uz bujanje ligamenta flava, koji znadu komprimirati njene stražnje dijelove. Početak je uglavnom postupan i zahvaća tek jedan ili dva zgloba.

Prvi simptom je bolnost, koja se često opisuje kao duboka, pogoršava se opterećenjem, a olakšava mirovanjem, da bi konačno postala manje—više trajna. Kako artroza napreduje, pokretnost zgloba se sužava uz bolnost, krepitacije ili osjećaj struganja. Bujanje hrskavice, kosti, ligamenata, tetiva, kapsula i sinovije uz veće ili manje zglobne izljeve dovodi do karakterističnih uvećanja artrotskih zglobova.

Kasnije se znadu javiti i fleksione kontrakture, dok je iole značajniji sinovitis rijedak. Većinom su zahvaćeni distalni DIP i proksimalni PIP interfalangealni zglobovi s pojavom Heberdenovih ili Bouchardovih čvorića, zatim prvi karpometakarpalni zglob, intervertebralni i zigoapofizni zglobovi cervikalnih i lumbalnih kralježaka, prvi metatarzofalangealni zglob, kuk i koljeno.

Cervikalna i lumbalna spondiloza uzrokuje mijelopatiju i radikulopatiju, no klinički znaci mijelopatije su obično blagi, dok radikulopatija zna biti izražena, ali ipak rijetko jer su živčani korjenovi i gangliji dobro zaštićeni. Ponekad se javlja insuficijencija vertebralnih arterija, infarkt kralježnične moždine ili pritisak osteofita na jednjak. Tegobe polaze i iz supkondralne kosti, ligamenata, sinovije, periartikularnih burza, kapsula, mišića, tetiva, diskusa ili periosta jer su sve ove strukture osjetljive na bol.

U moždini supkondralne kosti zna porasti venski tlak s izazivanjem boli katkad se naziva "koštana angina". Koksartroza postupno sužava pokrete u kuku.

Bol se zna projicirati u prepone, prema trohanteru ili referirati u koljeno. Osjetljivost na pritisak i bol pri pasivnim pokretima javljaju se razmjerno kasno, čemu pridonose spazam mišića i kontrakture. Opažaju se i drugi deformiteti te subluksacije. Na OA treba posumnjati pri postupnom razvoju simptoma, osobito u starijih osoba. U tom slučaju treba snimiti radiogram većine simptomatskih zglobova.

Obično se otkrivaju marginalni osteofiti, suženja zglobne pukotine, povećana gustoća supkondralne kosti uz formiranje cista i remodeliranje te artikularni izljevi. Suženje zglobnih pukotina koljena prije će otkriti snimci u stojećem položaju.

Laboratorijski su nalazi uredni, ali koriste pri isključivanju drugih stanja npr. RA ili otkrivanju bolesti koje uzrokuju sekundarnu artrozu. Artrotske promjene izvan uobičajenih zglobova govore za sekundarnu OA pa se daljnjom obradom traga za primarnim otklonom npr.

zglobovi | gojaznst.monster

Artroza je većinom sporadično progresivna i povremeno se zaustavlja ili popravlja na nepredvidljiv način. Ciljevi liječenja su suzbijanje boli, održavanje pokretljivosti zgloba i unapređenje lokalne i opće funkcije. Osnovno se liječenje zasniva na fizikalnim mjerama rehabilitacije, na vježbama snage, fleksibilnosti i izdržljivosti, na potpornim uređajima i na podešavanju svakodnevnih aktivnosti. Farmakoterapija i kirurški zahvati su tek dopunske mjere. S rehabilitacijom je najbolje otpočeti prije nastupa invaliditeta.

Vježbe mogu zaustaviti pa čak i restituirati artrozu koljena i kuka. Svakodnevno treba provoditi vježbe istezanja. Iole duža imobilizacija pogoduje kontrakturama i pogoršava klinički tijek, ali je nekoliko minuta odmora npr. Korisno je podešavanje dnevnih aktivnosti. Bolesnik sa spondilozom, koksartrozom ili gonartrozom treba izbjegavati duboke, mekane fotelje i naslonjače s nepovoljnim položajem tijela i otežanim ustajanjem.

Redovito postavljanje jastuka pod koljena potiče kontrakture pa ga isto treba izbjegavati. Bolesnicima su najbolje stolice s ravnim naslonom bez nagiba, čvrsti ravni kreveti s obrubom, a sjedala automobila trebaju biti pomaknuta naprijed, ali udobna. Moraju provoditi posturalne vježbe, nositi čvrstu ili sportsku obuću i ne prekidati zaposlenje ni fizičku aktivnost.

Farmakoterapija je dopuna navedenim mjerama. Kalkulator kalorija. Jelovnici po kalorijama. Priručnik bolesti. Osteoartritis Grupa: Bolesti mišićno-koštanog i vezivnog tkiva Ostali nazivi: Artroza, Degenerativni artritis, Degenerativna bolest zglobova Osteoartritis OA je jedan od najčešćih medicinskih problema u svijetu, glavni je razlog za izgubljeno radno vrijeme i ozbiljan gubitak radne sposobnosti mnogih ljudi.

Apofizarni zglobovi

Iako je artritis uglavnom bolest odraslih, mogu oboljeti i djeca. Što je to? Opis bolesti Tko obolijeva? Simptomi Područja koja ovo stanje tipično pogađa Koje pretrage se mogu napraviti? Liječenje Prognoza Što je to? Opis bolesti Hrskavica je dio zgloba koji oblaže krajeve kostiju. Tko obolijeva? Najčešće pogađa ljude srednje i starije dobi, a žene su češće pogođene nego muškarci. Simptomi Ako imate osteoartritis, možete osjetiti ove simptome: bol u zglobovima za vrijeme ili poslije kretanja neugodu u zglobu prije ili za vrijeme promjene vremena oticanje i ukočenost zglobova, pogotovo nakon kretanja koštane izbočine na sredini ili na kraju zglobova prstiju ili baze palca gubitak fleksibilnosti zgloba Akutna bol ranog osteoartritisa može izblijediti unutar svoje pojave, ali se može vratiti ako previše koristite pogođeni zglob.

Područja koja ovo stanje tipično pogađa Područja koja ovo stanje tipično pogađa su: Prsti. Koštani čvorovi mogu povećati vaše zglobove na prstima stvarajući kvrgave oblike. U ranoj fazi bolesti, zglobovi mogu biti osjetljivi, bolni i ukočeni.

Nakon 1 do 2 godine, bol se često povlači, ostavljajući samo koštane kvrge koje utječu samo na pokretljivost zglobova na krajevima vaših prstiju. Za te kvrge je tipično da su familijarne i češće pogađaju žene nego muškarce. Sporo izlizivanje diskova između kralježaka može uzrokovati bol u leđima i vratu te ukočenost.

Zglobovi koji djeluju kao uporišta težine. Dijelovi vašeg tijela koji nose glavninu vaše težine, kukovi, koljena i stopala su najosjetljiviji na osteoartritis. Kako se hrskavica lagano izlizuje tijekom nekoliko godina, kod vas se može razviti kronična bol ili različite količine neugode kada stojite ili hodate. Također se može pojaviti oticanje, posebno u koljenima. Koje pretrage se mogu napraviti?

Zdravlje zglobova

Liječenje Ciljevi liječenja su osigurati olakšanje od bolova, povećanje opsega kretnji i pojačati snagu. Postoji nekoliko vrsta liječenja: Lijekovi. Mnogi lijekovi bez recepta, uključujući acetilsa.