Jačina boli može varirati od osjetljivosti neke konkretne tačke do široko raširene boli u nekom predjelu donjeg dijela leđa. Bol se može pojačavati kako činimo neke pokrete, poput sjedanja, ustajanja ili podizanja noge. S druge strane, bol se smanjuje kada se umirimo.
Možemo napraviti i podjelu prema području donjeg dijela leđa koje boli. Bolove u gornjem dijelu često nazivamo bolovi u krstima, a bol u donjem dijelu koji se dalje širi prema stražnjici pa dalje niz nogu, nazivamo išijas. Išijas je zapravo poremećaj koji se dešava usljed pucanja prstena diskusa i izbijanja njegovog središnjeg dijela koji počinje da pritišće odgovarajući kičmeni korjen.
Iz pritisnutog korjena polaze nervi koji se spuštaju niz noge i granaju u manje živce u nadkoljenici, zatim predjelu koljena, lista, stopala i na kraju prstiju. Tako se i bol širi i spušta prema dole. Često se dešava da se smanji osjećaj za dodir na palcu noge što ukazuje na to da je riječ o oštećenju diskusa između četvrtog i petog pršljena.
Ova pojava se zove parestezija. Najpouzdaniji znak išijasa je smanjenje ili potpuno odsustvo Ahilovog refleksa refleks na istezanje mišića koji nastaje udaranjem po tetivi troglavog mišića potkoljenice. Bolovi se pojačavaju svakim naprezanjem. To ne treba biti neko veliko naprezanje, dovoljan je kašalj, kihanje ili smijeh da se pojača bol.
Javlja se probadanje u leđima, često praćeno grčenjem mišića duž kičmenog stuba. Ovo je ustvari odbrambena rekacija na bolne pokrete. Išijas često karakteriše i nemogućnost stajanja na peti i prstima i trnci u prstima. Ovo je posljedica slabosti mišića palca i stopala.
Prvo iskustvo boli u donjem dijelu leđa javlja se pretežno između te i te godine života. Ponovljena bol se javlja kod većine ljudi, i ona je skoro uvijek jača nego prvi put. Stručnjaci naglašavaju da je bol u kičmi direktno u vezi sa načnom na koji radin naš cijeli lokomotorni sistem koji uključuje kosti, mišiće i ligament, tj.
sve elemente u našim leđima koji rade zajedno. Nerjetko se dešava da od povrede i pojave bola u koljenu dođe i do boli u leđima. Određene stvari koje radimo i način života koji vodimo mogu doprinijeti pojavi problema sa leđima. Neke stvari koje radimo godinama dovode do slabljenja mišića leđa i povećanja rizka od pojave boli. Faktori rizika su mnogobrojni. Pretjerana gojaznost je jedan od dugoročnih uzroka boli u leđima.
Naime, prekomjerna težina vrši pritisak na kičmu i nerve i tako povećava mogućnost od povreda. Pušači, posebno oni mlađi, češće imaju osjećaj boli u leđima nego oni koji nikad nisu pušili.
Finski istraživači su ustanovili povezanost između pušenja i rizika pojave boli u donjem dijelu leđa. Smatra se da pušenje smanjuje dotok krvi u kičmu. Trudnice vrlo često trpe bolove u donjem dijelu kičme. Bolovi se najčešće javljaju između petog i sedmog mjeseca trudnoće.
Najčešći faktori rizika za pojavu bolova su postojanje takvih istih u prethodnoj trudnoći, višeplodne trudnoće i starije trudnice. Bolovi nastaju zbog promjena u držanju tijela i pomjeranju centra gravitacije što uzrokuje istezanje mišića i ligamenata.
Bolovi mogu biti visokog intenziteta i dugotrajni te značajno onesposobiti trudnice u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.
Dugotrajna upotreba lijekova koji su poznati po tome da slabe kosti, jedan je od faktora rizika za pojavu boli u leđima. Tako npr. jedna od nuspojava dugotrajnog korištenja kortikosteroida može biti pojava osteoporoze koja uzrokuje bolove u leđima. Često se bolovi u donjem dijelu leđa javljaju kao posljedica depresije i anksioznosti. Ove pojave, iako spadaju u mentalne bolesti, itekako mogu da izazovu fizičke bolove.
Istraživanja pokazuju da osobe koje su u depresiji imaju četiri puta veće šanse za pojavu jakog bola u leđima. Moderan način života koji podrazumijeva dugo sjedenje na poslu, puno vremena provedenog za računarom, u automobilu. Generalno, samo sjedenje povećava pritisak na pršljenove u poređenju sa stajanjem. Naučnici sa Temple univerziteta sproveli su istraživanje kako korištenje mobilnih telefona utiče na pojavu bolova.
Utvrđeno je da kucanje poruka i pretraživan.
Bole vas leđa? Obavezno pročitajte – Prof. Stefanović
Naime, pacijenti sa hroničnim bolom u leđima