Bolovi u kostima po cijelom tijelu

Bolovi u kostima po cijelom tijelu

Neokrepljujući san ne osvježava, a osoba ostaje umorna ili čak umornija nego prije spavanja. Taj se sindrom može javiti bilo kad u životu, uključujući i razdoblje adolescencije, a češći je u djevojaka. U odraslih se često javlja, premda nije povezan s osteoartritisom kralješnice. Ukočenosti i bol obično se postupno razvijaju.

U sindromu primarne fibromialgije bol je obično vodeći simptom; u fibromialgiji ograničenoj na određena područja, bol može biti više iznenadna i oštra. U oba slučaja, umor, napetost i napor pojačavaju bol. Određena područja mogu biti osjetljiva na pritisak.

Nalazi krvi su uredni hormoni štitnjače, autoimune bolesti, hepatitis

Moguća je pojava napetosti i grčenja mišića. Premda mogu biti zahvaćena meka tkiva ili mišići bilo gdje u tijelu, najčešće se bol javlja u vratu, ramenima, prsnom košu, donjem dijelu leđa i u natkoljenicama.

Kod sindroma primarne fibromialgije bol se javlja bilo gdje u tijelu i udružena je s općim simptomima, kao što su neokrepljujući san, tjeskoba, depresija, umor i sindrom podraženog iritabilnog crijeva. Dijagnoza fibromialgije temelji se na mjestu i uzorku boli. Liječnik određuje uzrokuje li pritisak bol u jednoj točki osjetljiva točka ili se bol širi prenosi u druga područja okidačka točka.

Liječnički tretman bez primjene lijekova je obično najučinkovitiji. U nekim blagim slučajevima smanjenje stresa može umanjiti simptome. Obično su od pomoći vježbe rastezanja i snage, poboljšavanje spavanja, nježna masaža i utopljavanje. Aspirin ili drugi nestereoidni protuupalni lijekovi općenito nisu od velike koristi. Ponekad se može dati lokalni anestetik sam ili s kortikosteroidom izravno u osjetljivo područje. Liječnik može propisati niske doze antidepresiva pred spavanje čime se poboljšava san i ublažuju simptomi.

MSD priručnici. Bolovi su stalni, duboki, tupi ili pulsirajući, sa povremenim pojačanjima u toku dana, praćeni ukočenošću mišića.

Izrazito se pojačavaju blagim pritiskom na mišiće i okolna tkiva. Pored bolova, javljaju se i drugi simptomi: sniženo raspoloženje, hronični umor, poremećaj sna, stomaćne tegobe, glavobolje… Stresne sitiuacije i vremenske promene pojačavaju fibromialgične bolove. Iako je poznata od davanina, uzrok fibromialgije još nije otkriven.

Znatno je češća kod žena, što ukazuje na mogućnost da hormonalni staus ima neku ulogu u njenom nastanku. Dijagnoza se postavlja na osnovu razgovora sa pacijentom i kliničkog pregleda, koji pre svega podrazumeva palpaciju određenih tačaka u telu mišićima. Za dijagnozu nisu potrebna nikakva snimanja, a laboratorijske analize su u normalnim granicama.

Fibromijalgija značajno smanjuje pokretljivost i negativno utiče na svakodnevne životne i radne aktivnosti. Fibromialgični bolovi se ne mogu poptuno eliminisati već samo kontrolisati.