Angina je stanje vezano za srce, ali ne i za srčani udar. Ona se dešava kada je protok krvi u krvnim sudovima manji nego što bi trebalo da bude. Ovo može biti hronično stanje koje se dešava povremeno, ali može biti i znak povećanog rizika od srčanog udara. Ne treba ga zanemariti i lekar treba pažljivo i ozbiljno da ga prati.
Bol ispod grudne kosti može biti povezan sa upalom pluća. U tom slučaju treba odmah reagovati i obratiti se lekaru kako bi se sprečile komplikacije.
Ostali simptomi pneumonije uključuju kašalj, kratak dah, groznicu, umor i slabost. Dijagnostikuje se rentgenskim snimko m i obično je pratilac respiratornih bolesti poput gripa. Ovo stanje nastaje usled postojanja krvnog ugruška u plućima i veoma je ozbiljno, pa zahteva hitnu medicinsku pomoć. Uzrokovano je krvnim ugruškom koji je stigao iz donjeg dela tela i završio u plućima.
bol u predjelu stidne kosti
Ostali simptomi embolije su teško disanje, oštar bol u grudima, nepravilan otkucaj srca i osećaj vrtoglavice. Srčani udar obično uzrokuje bol sa leve strane grudnog koša, ali u nekim slučajevima uzrokuje i bol ispod grudne kosti ili čak u gornjem delu leđa. Bol u grudima od srčanog udara može da se javi i na drugim mestima, poput centralnog grudnog koša, duž ruke, u vilici … To se dešava jer su mnogi delovi tela odsečeni od dotoka krvi.
Ovo stanje dovodi do toga da deo srčanog mišića prosto zamire, što izaziva bol. Ostali simptomi uključuju kratak dah, osećaj udarca u grudima, nepravilan otkucaj srca, znojenje i ozbiljnu slabost. Medicina Foto: Shutterstock. Uzroci bola ispod grudne kosti. Srčane bolesti su među najsmrtonosnijim u Srbiji: Na ovih 7 načina svako može da ih spreči! Beli luk može da izleči upalu pluća: Uputstvo stručnjaka koliko tačno da pojedete!
Kliknite za sledeću vest. Razmena sadržaja. Normalno se podnosi. U nekim slučajevima određene fizičke aktivnosti čak ublažavaju napad i pomažu pacijentu da se preorijentiše na nešto drugo.
Ništa posebno. Moguće je minimalno narušavanje srčanog ritma, ali EKG ne daje sliku srčanog oboljenja. U oba slučaja treba obaviti opšte kardiološke pretrage: EKG, ehokardiografiju ultrazvuk srca, test opterećenja, biohemijske analize krvi, koronarografiju.
Posle pretraga, prelazi se na psihodijagnostičko testiranje. O vrsti testiranja odlučuje psihoterapeut, stručnjak za psihosomatske poremećaje. Pacijent treba da nauči kako da kontroliše stres. Mogu se koristiti preparati za smanjenje napetosti i poboljšanje sna.
Korisne su i vežbe disanja i tehnike opuštanja. Uvek pri sebi treba imati neki biljni preparat za ublažavanje napetosti. Posle rendgenskog snimka srca i eventualne koronarografije, lekar će odabrati preparate za svakog pacijenta pojedinačno.
S pravom kocigodinijom, ova se metoda
Sljedeći Članak.