Autoimune bolesti zglobova

Više o Chronovoj Kronovoj bolesti pročitajte ovdje. Multipla skleroza je bolest u kojoj vaš imunološki sustav napada vaš središnji živčani sustav: mozak, leđnu moždinu i optički živčani sustav. Dakle, nije misterij koliko ta bolest može utjecati na vaš život. Za dijagnozu su potrebni višestruki testovi. Više o multiploj sklerozi pročitajte ovdje. Danas su nam poznate neke smjernice za život koje bi nam trebale pomoći da izbjegnemo dijabetes tipa 2.

Među njima su održavanje zdrave težine, pravilna prehrana i redovito kretanje. Međutim, oni koji obole od dijabetesa tipa 1 nisu te sreće. Za ovu bolest ne postoji lijek, ali se uspješno kontrolira dnevnim ubrizgavanjem inzulina. Tijelo osoba s ovim tipom dijabetesa ne proizvodi inzulin, hormon koji našem tijelu omogućuje da koristi šećer. Tako svakodnevne radnje čini napornima ili nemogućima. Ova se bolest obično razvija kod djece i tinejdžera, iako u nekim slučajevima može utjecati i na starije osobe.

Više o dijabetesu tipa 1 pročitajte ovdje. Hashimoto sindrom također je povezan s hormonima štitnjače. U ovom stanju vaš imunološki sustav napada štitnjaču. To uzrokuje kronične upale i smanjenje njezine funkcije.

Ova se bolest vrlo teško dijagnosticira. S vremenom se štitnjača može povećati. Tada znakovi hipotireoze postaju vidljivi. Više o Hashimoto sindromu pročitajte ovdje.

Simptomi uključuju gojenje, osetljivost na hladnoću, umor, gubitak kose i oticanje štitne žlezde. Multipla skleroza Multipla skleroza predstavlja autoimunu bolest koja napada centralni nervni sistem, tačnije aksone — produžetke nervnih ćelija. Za pacijente: teme Bolesti kostiju, zglobova i mišića Bolesti zglobova i vezivnog tkiva Teme u ovom priručniku: Osnove Lijekovi Bolesti srca i krvnih žila Bolesti pluća i dišnih putova Bolesti kostiju, zglobova i mišića Bolesti mozga i živčanog sustava Poremećaji duševnog zdravlja Bolesti usta i zubi Probavne bolesti Bolesti jetre i žučnog mjehura Bolesti bubrega i mokraćnih putova Poremećaji prehrane i metabolizma Hormonski poremećaji Bolesti krvi i krvotoka Rak Poremećaji imunološkog sustava Infekcije i zarazne bolesti Kožne bolesti Bolesti uha, nosa i grla Bolesti očiju Specifične bolesti muškaraca Specifične bolesti žena Zdravlje djece Povrede i rane.

Ova se autoimuna bolest pojavljuje kada vaš imunitet napadne zglobove u vašim ramenima i kukovima. No, može negativno utjecati na krvne žile, arterije i aortu. Oni mlađi od 50 godina se ne moraju brinuti oko ovoga stanja, ali svi koji ga imaju trebaju očekivati ukočenost u zglobovima i teškoće u kretanju.

Dobra vijest je da je polimialgija izlječiva. Za njezino liječenje koriste se kortikosteroidi.

Psorijaza može izgledati kao mali, izlječivi osip, ali ona je zapravo jak znak preaktivnog imunološkog sustava. Tipična je pojava crvenila i zadebljanja kože koji su prekriveni srebrno-bijelim i suhim ljuskama. Ako imate ovu kožnu bolest, imate povišen rizik za druga kronična stanja kao što su: psorijatični artritis, bolesti srca pa čak i tumor. Više o psorijazi pročitajte ovdje, a više o prirodnom liječenju psorijaze saznajte ovdje.

Posebno je zabrinjavajuće to što mnogi koji boluju od ove bolesti ne znaju da je imaju. Bolovi u trbuhu, problemi s probavom i slabokrvnost su uobičajeni simptomi ove bolesti. Ako se celijakija ne liječi, može dovesti do dijabetesa tipa 1, multiple skleroze, neplodnosti ili neuroloških problema.

Više o celijakiji pročitajte ovdje. Ovaj poremećaj često prati druge autoimune bolesti kao što su sistemski eritemski lupus i reumatoidni artritis. Najznačajniji simptomi su izrazito suhe oči osjećaj pijeska u očima i usta. No, Sjögrenov sindrom može utjecati i na vitalne organe te središnji živčani sustav. Više o Sjögrenovom sindromu pročitajte ovdje. Dok se neki oblici hepatitisa mogu izliječiti, ovo je kronično stanje koje je teško u potpunosti izliječiti.

Simptomi autoimunog hepatitisa mogu biti slabi i neprimjetni. Kada primijetite žuticu, tamni urin ili nelagodu u trbušnim mišićima, svakako se javite svome liječniku.

Više o autoimunom hepatitisu pročitajte ovdje. Još jedna autoimuna bolest kože uz psorijazu. Pogođen je kožni pigment. Vitiligo uništava stanice koje proizvode pigment i ostavlja diskoloracije na koži.

Sklona je širenju i često se javlja s drugim bolestima. Bolest se počinje razvijati s pojavom ograničenih mliječno-bijelih mrlja, na do tada nepromijenjenoj koži. Sistemski eritematozni lupus — prvi put je opisan kao kožna bolest zbog osipa koji stvara. Međutim, lupus zapravo pogađa zglobove, bubrege, mozak i srce. Bol u zglobovima, umor i osipi su jedan od najčešćih simptoma. Upalna bolest creva — stanje koje uzrokuje upalu na sluznici crevnog zida.

Svaka upala creva utiče na sve organe za varenje — od usta do anusa. Adisonova bolest — bolest nadbubrežnih žlezda koje proizvode hormone kortizol i aldosteron, kao i androgene hormone.

Autoimune bolesti – 13 najčešćih autoimunih bolesti za koje biste trebali znati | Kreni zdravo!

Premalo kortizola može uticati na način na koji telo koritsti i skladišti glukozu. Simptomi uključuju umor, gubitak težine i nizak nivo šećera u krvi. Hašimoto tireoiditis — proizvodnja hormona štitne žlezde usporava. Simptomi uključuju gojenje, osetljivost na hladnoću, umor, gubitak kose i oticanje štitne žlezde. Ukoliko procenite da imate simptome bilo koje od ovih autoimunih bolesti, potrebno je obratiti se specijalisti — reumatologu, gastroenterologu, endokrinologu ili dermatologu. Ne postoji jedan test koji može da dijagnostikuje njaveći broj autoimunih bolesti.

Doktori koriste kombinaciju testova, kako bi ispoljili sve simptome i dijagnostikovali problem. Jedan od prvih testova jeste vađenje antitela koji su prvi znaci autoimunih bolesti. Pozitivan test znači postojanje autoimune bolesti. Autoimunim bolestima nema leka, ali mogu da se kontrolišu kako bi se upanli procesi u organizmu smanjili.

Lekovi često uključuju antiinflamatorne lekove. Lekovi se koriste kako bi se bol, otok, umor i osipi na koži smanjili ili potpuno nestali. Savet je svakako obratiti pažnju na ishranu i blagi trening. Trenutno je poznato više od 80 autoimunih bolesti čiji se simptomi preklapaju, te je teško dijagnostikovati ih. Autoimune bolesti su češće kod žena i često se prenose s kolena na koleno. Testiranje krvi na antitela može biti od velike pomoći doktorima da dijagnostikuju bolest, a lečenje uključuje terapiju koja će smanjiti preteranu reakciju antitela i umiriti infekciju.

Šta su autoimune bolesti? Autoimune bolesti izazivanju stanje kada naš imuni sistem greškom napada naš organizam. Zašto imuni sistem napada organizam? Koje su najčešće autoimune bolesti? Koji su najčešći simptomi autoimunih bolesti? Najčešći simptomi autoimunih bolesti su veoma slični u ranim fazama: Umor Bol u mišićima Otečenost i crvenilo Temperatura Problemi sa koncentra.