Crveni zglobovi na sakama

Natečeni i povećani zglobovi su rezultat upalnih procesa u okolnim tkivima ili bolesti i ozljede zgloba. Ovisno o uzroku, može oteći samo jedan zglob ili njih više. Artritis često uzrokuje višestruko oticanje zglobova u tijelu, a mogu nateći zglobovi nogu ili ruku. Neki od zglobova nogu koji najčešće otiču su. Gležnjevi su zglobovi nogu koji povezuju stopala s područjem noge ispod koljena. Oticanje gležnjeva, kao i ostalih zglobova nogu, najčešće se javlja zbog gravitacijskog nakupljanja tekućine u nogama što rezultira povećanim tlakom u venama.

Takvo stanje se obično naziva periferni edem. Isto tako, nastaju zbog ozljeda samog gležnja ili stopala, zbog venske insuficijencije kada se krv krene izlijevati i nakupljati u meko tkivo nogu, infekcije, krvnih ugrušaka, itd. Oticanje gležnjeva i zglobova nogu je uobičajeno nakon dugog hodanja ili stajanja, ali može biti rezultat neke bolesti, poput. Pogledajte video ispod te naučite više o oticanju gležnjeva i prirodnom lijeku za natečenost.

Oticanje zglobova nogu kod starijih osoba je često i očekivano, posebice zbog degenerativnog propadanja vena. Oticanje zglobova nogu kod starijih je gore u vrućim ljetnim mjesecima i nakon dužeg hodanja, kao i samih stopala ili nogu.

To utječe na kvalitetu života jer stvara ograničenja u pokretu i javlja se bol kao prateći simptom. Ostali uzroci oticanja zglobova nogu kod starijih osoba su.

Ako vam noge oteknu nakon dugog hodanja ili stajanja, to nije razlog za brigu. Sadašnja anamneza treba otkriti brzinu nastajanja simptoma npr. Bolesnike treba ciljano pitati o spolnim odnosima bez zaštite moguća gonokokna infekcija i ubodima krpelja ili prebivanju u krajevima s endemskom Lymeskom bolešću. Osvrtom na druge organske sustave treba tražiti simptome i znakove uzročnih poremećaja vidi Tablice 1 i 2.

Ranija anamneza i obiteljska anamneza trebaju otkriti poznate reumatske bolesti i druge poremećaje koji mogu izazvati simptome sa strane zglobova vidi Tablicu 1.

Oticanje zglobova – uzroci, simptomi i prirodni lijek za otečene zglobove | Kreni zdravo!

Pregledom glave, vrata i kože treba uočiti znakove konjunktivitisa, iritisa, promjena na sluznicama, poremećaja nosa i sinusa, povećanje limfnih čvorova, ekhimoze, kožne vrijedove, psorijatične plakove, purpuru ili osip na licu. Kardiopulmonalnim pregledom treba uočiti znakove akutne upale ili serozitisa npr. Pretragom spolovila treba uočiti iscjedak, vrijedove ili druge nalaze koji ukazuju na spolnu bolest. Pregledom mišićnokoštanog sustava treba pronaći bolne točke povezane s fibromialgijom.

Pregled zglobova započinje traženjem deformacija, crvenila, edema ili izljeva, nakon čega se palpacijom procjenjuje bol i postojanje krepitacija uz utvrđivanje aktivnog i pasivnog opsega pokreta.

Pri utvrđivanju neupadljivijih promjena često pomaže uspoređivanje sa suprotnim, nezahvaćenim zglobom. Pregledom treba uočiti jesu li zglobovi zahvaćeni simetrično. Periartikularna tkiva treba pregledati u potrazi za neupadljivim, mekanim edemom na mjestu burze burzitis, bolnim točkama na mjestu hvatišta tetiva tendinitis i bolnim točkama iznad tetiva uz nalaz sitnih krepitacija tenosinovitis.

Prilikom početne procjene je važno potječe li bol iz zglobova, kralježnice ili oboje, ili iz drugih tkiva, poput kostiju, burza, mišića, drugih mekih tkiva ili živaca vidi Tablicu 2. Bol koja se pojačava kod aktivnih a ne kod pasivnih pokreta može ukazivati na tendinitis ili burzitis; intraartikularna upala obično jako ograničava izvođenje kako aktivnih, tako i pasivnih pokreta. Bol ili edem s jedne strane zgloba, ili izvan zglobne linije ukazuje na izvanzglobno porijeklo npr.

Zahvaćanje distalnog interfalangealnog zgloba uz udubljenja nokta i blago asimetrično zahvaćanje drugih zglobova. Zahvaćanje proksimalnih i distalnih interfalangealnih i ponekad 1. Bol koja je difuzna i čiji je opis nedosljedan ili nejasan može potjecati od fibromialgije ili funkcionalnih poremećaja. Kod zahvaćanja zglobova, kralježnice ili oboje, može pomoći uočavanje razlike između upalnih i neupalnih poremećaja. Klinički nalazi jake jutarnje ukočenosti, netraumatskog edema zgloba ili mršavljenja ukazuju na upalu, no pretrage su često korisne.

Bol u leđima uz artritis ukazuje na ankilozirajući spondilitis, reaktivni ili psorijatični artritis ili fibromialgiju. U većine bolesnika s novonastalim izljevom je obavezno učiniti artrocentezu, kako bi se isključilo infekciju i artropatiju uslijed odlaganja kristala, kao i razlikovalo upalne od neupalnih procesa.

Za otkrivanje specifičnih poremećaja mogu biti potrebne druge pretrage vidi Tablicu 1. Ako klinički nije moguće postaviti specifičnu dijagnozu, a ako pri tome može pomoći otkrivanje radi li se o upali, može se odrediti SE i C reaktivni protein. Niska SE ukazuje na malu vjerojatnost upalnih uzroka npr.

Psorijatični artritis – 2. dio - Zdravo budi

Ako ipak želite da pokušate sa ov.