Bol u zglobovima stopala

Najčešći uzrok bolova kod mlađe populacije je uglavnom pposledica traume.

Da li je to trauma na sportu, da li je to neki bezazlen pad uglavnom dovode do bolova u zglobu, odnosno oticanja i predstvaljaju tegobe za pacijenta. Kod starije populacije bolovi u zglobovima su uglavnom degenerativne prirode.

Sama degenerativna priroda bolesti zavisi od toga da li je to jedno biološko propadanje hrskavice koje se dešava kod starije populacije ili je takođe posledica neke traume. Bol u zglobovima ne može incijativno da bude uzrokovan antibioticima, međutim određene reakcije na antibiotike, kao što je recimo alergijska reakcija koja nije tako česta, može da uzrokuje bol i crvenilo, otok i ukočenost u zglobu.

Nakupljeni toksini predstavljaju problem za ceo organizam, bilo da je u pitanju gastrointestinalni trakt ili su to veliki organski sistemi.

Razumjeti što učiniti i kako liječiti bol u zglobovima stopala? - Zgrčeno stopalo

Crveno meso i mesne prerađevine Ove vrste mesnih proizvoda sadrže hemikalije, purinu i nitrat koji pogoršavaju bol i pospešuju upalu, a takođe i razvoj kancera.

A kako da prepoznate kancerogeno meso, pročitajte OVDE - srpski lekar otkriva! Kukuruzno ulje Ono se dodaje u brojne grickalice i peciva, baš kao i ulja bogata zasićenim omega 6 masnim kiselinama iako je potvrđeno da ona izazivaju upalu.

Izbegavajte prelive za salatu, soju i ulje od semena grožđa i zamenite ih omega-3 alternativama poput orašastih plodova, maslinovog ulja, lanenog i bundevinog semena. Alkohol Alkohol može značajno pogoršati bolove u kostima. Pivo sadrži gluten i purinu koji se pretvaraju u mokraćnu kiselinu, te imaju negativan uticaj na bolove u zglobovima. Posle ovoga, organizam sam počinje da uništava bolesti: Zapišite i čuvajte ovaj recept!

So Namirnice gotove hrane i namirnice koje se prodaju zapakovane često sadrže mnogo soli i drugih dodataka kako bi se produžio njihov rok trajanja. Rafinisana so je bogata hemikalijama i aditivima koji ometaju balans tečnosti u organizmu.

Obradom treba utvrditi jesu li uzrok simptoma zglobovi ili periartikularna tkiva te postoji li upala ili izljev. Ako postoji upala ili dijagnoza nije jasna, treba tražiti simptome i znakove sistemskih bolesti.

Sadašnja anamneza treba otkriti brzinu nastajanja simptoma npr. Bolesnike treba ciljano pitati o spolnim odnosima bez zaštite moguća gonokokna infekcija i ubodima krpelja ili prebivanju u krajevima s endemskom Lymeskom bolešću. Osvrtom na druge organske sustave treba tražiti simptome i znakove uzročnih poremećaja vidi Tablice 1 i 2. Ranija anamneza i obiteljska anamneza trebaju otkriti poznate reumatske bolesti i druge poremećaje koji mogu izazvati simptome sa strane zglobova vidi Tablicu 1.

Pregledom glave, vrata i kože treba uočiti znakove konjunktivitisa, iritisa, promjena na sluznicama, poremećaja nosa i sinusa, povećanje limfnih čvorova, ekhimoze, kožne vrijedove, psorijatične plakove, purpuru ili osip na licu.

Kardiopulmonalnim pregledom treba uočiti znakove akutne upale ili serozitisa npr. Pretragom spolovila treba uočiti iscjedak, vrijedove ili druge nalaze koji ukazuju na spolnu bolest. Pregledom mišićnokoštanog sustava treba pronaći bolne točke povezane s fibromialgijom.

Pregled zglobova započinje traženjem deformacija, crvenila, edema ili izljeva, nakon čega se palpacijom procjenjuje bol i postojanje krepitacija uz utvrđivanje aktivnog i pasivnog opsega pokreta. Pri utvrđivanju neupadljivijih promjena često pomaže uspoređivanje sa suprotnim, nezahvaćenim zglobom.

Pregledom treba uočiti jesu li zglobovi zahvaćeni simetrično. Periartikularna tkiva treba pregledati u potrazi za neupadljivim, mekanim edemom na mjestu burze burzitis, bolnim točkama na mjestu hvatišta tetiva tendinitis i bolnim točkama iznad tetiva uz nalaz sitnih krepitacija tenosinovitis. Prilikom početne procjene je važno potječe li bol iz zglobova, kralježnice ili oboje, ili iz drugih tkiva, poput kostiju, burza, mišića, drugih mekih tkiva ili živaca vidi Tablicu 2.

Bol koja se pojačava kod aktivnih a ne kod pasivnih pokreta može ukazivati na tendinitis ili burzitis; intraartikularna upala obično jako ograničava izvođenje kako aktivnih, tako i pasivnih pokreta. Bol ili edem s jedne strane zgloba, ili izvan zglobne linije ukazuje na izvanzglobno porijeklo npr. Zahvaćanje distalnog interfalangealnog zgloba uz udubljenja nokta i blago asimetrično zahvaćanje drugih zglobova.

Zahvaćanje proksimalnih i distalnih interfalangealnih i ponekad 1. Bol koja je difuzna i čiji je opis nedosljedan ili nejasan može potjecati od fibromialgije ili funkcionalnih poremećaja.

Kod zahvaćanja zglobova, kralježnice .